O PROCESU

Kroz inicijativu Kvir arhiv od oktobra 2016. godine smo započelei rad sa LGBT*IQA osobama i aktivistima/kinjama iz BiH i regije kako bismo dokumentovalei lične priče i sjećanja vezano za rat, rod, seksualnost i sigurnost LGBT*IQA osoba. Započelei smo proces dokumentacije ličnih priča o međusobnim odnosima, građenju zajedništva, solidarnosti, djelovanju i otpora ratu i etnonacionalistickim politikama i praksama u ratnom/poslijeratnom društvu u BiH i regiji. Te lične priče su isključene iz zvaničnih narativa, te su u potpunosti nevidljive javnosti i LGBT*IQA zajednici u BiH i šire, samim time – dislocirane. Kada smo započelei rad na arhivu, postavilei smo dva centralna pitanja: Kako su LGBT*IQA osobe preživjele rat? Kako su LGBT*IQA osobe ispoljavale otpor tokom rata?

Na samom početku inicijative, pet osoba je prošlo trening vođenja polu-strukturisanih intervjua. Narednih 10 mjeseci timski smo putovalei po regiji i snimalei intervjue u parovima ili po tri osobe. Od cjelokupnog angažmana je nastalo ukupno 26 polu-strukturisanih intervjua, vremenskog trajanja svih intervjua od 40 sati. Paralelno sa radom na terenu, dijelilei smo javni poziv za učestvovanje u izgradnji arhiva preko mreže kontakata Okvira, Mreže za Izgradnju Mira, Q mailing liste, te preko kontakata osoba koje su već aktivno učestvovale. U periodu od godinu dana svoj doprinos Arhivu dalo je oko 50 osoba – kroz razgovore, konsultacije, direktno učestvovanje u intervjuima, uvezivanje sa konaktima, pronalaskom materijala za građu, te tehničkom i emotivnom podrškom.

Dokumentarni film i video intervjui

Snimilei smo 16 video intervjua o aktivističkom djelovanju LGBT*IQA osoba iz BiH i regije tokom devedesetih od kojih je 11 uvršteno u dokumentarni film. Na početku smo planiralei da snimimo 5 intervjua, međutim kada smo ušlei u proces, obim materijala se povećao. Film dokumentira svjedočanstva LGBT*IQA osoba/aktivista/kinja kojei su djelovalei od 1990-ih do danas kroz direktan rad sa žrtvama rata, LGBT osobama, sudjelovanje u ženskom mirovnom pokretu, sudjelovanje u antimilitarističkim pokretima, rad sa izbjeglicama, rad sa dezerterima ili druge vidove feminističkog djelovanja.

Lične priče

LGBT*IQA osobe iz BiH su učestvovale u izgradnji 10 audio intervjua/ličnih priča. Priče su o ratu, vojsci, sigurnosti, vezama i odnosima, rodu i seksualnosti prije i za vrijeme rata u BiH. Svaka lična priča ima audio zapis, prepisku na B/H/S i engleski jezik te fotografiju koju je sama osoba izabrala.

Vremenski prikaz LGBT*IQA+ historije bitnih događaja i osoba u regiji

Kroz proces rada na inicijativi svaka od osoba koja je potpomogla početak arhiva je dijelila informacije o događajima i osobama bitnim za budući rast građe arhiva. Paralelno sa bilježenjem i skupljanjem podataka i intervjua, započelei smo izgradnju vremenske linije najznačajnijih datuma, događaja i osoba koji su se pokazali značajnim kroz razgovore i konsultacije.

Saradnja sa Whose Knowledge? – mapiranje znanja marginalizovanih zajednica

Whose Knowledge je globalna kampanja koja ima za cilj da ispravi iskrivljene reprezentacije znanja na projektima Wikimedije i šireg interneta. Obzirom da postoji malo podataka online o temama koje želimo zabilježiti, te da većina osoba koje su učestvovale u izgradnji arhiva nemaju unose online na Wikipediji – uz podršku WK? započelei smo proces mapiranja znanja, licensi, referenci i članaka te i unosa na Wikipediji. Također smo započelei razgovor sa Internet Archive oko licenci i pohranjivanja sadržaja Kvir arhiva na Internet arhiv repozitorij.

Budući koraci

Obzirom da je ovo prvi korak izgradnje Kvir arhiva, sljedeći koraci inicijative su:
-objava individualnih video intervjua u cjelini, te pisanje sažetka svakog od intervjua;
-dalje prikupljanje podataka, priča, fotografija i materijala za građu arhiva i vremenske linije;
-saradnja sa Whose Knowledge? i Internet Archive platformom  i
-redizajn web-stranice i integrisanje platformi za arhiviranje, kategorizaciju i vizualizaciju podataka.

ZAŠTO RAT, ROD, SEKSUALNOST I SIGURNOST?

Rat, rod, seksualnost i sigurnost u presjeku čine tačku traume kako za prvu tako i za drugu generaciju osoba koje su preživjele rat. Kvir arhiv smo pokrenulei upravo iz ove vremenske, prostorne i tjelesne tačke presjeka jer smo željelei zabilježiti pokušaje i napore mirovnih, anti-ratnih aktivista i aktivistkinja, feministkinja/a i LGBT*IQA osoba kao otpora ratu, podjelama i etno-nacionalističkim praksama. Dominantni javni diskursi vezani za rat u BiH su visoko (o)rođeni stereotipima te predstavljaju specifično normirane historijske prikaze u odnosu na etničke i rodne identitete u korist vladajućim etno-nacionalističkim strujama. (Po)rođena tijela i reprezentacija žena, muškaraca i rodno-kvir osoba su uveliko instrumentalizirana i korištena za odbranu, izgradnju i očuvanje nacija.

Kada smo počelei sa našim radom kao udruženje Okvir, postepeno smo shvatilei da rat i rodno-zasnovano nasilje i post-trauma uveliko utiču na naše i prethodne napore da se društvo u BiH promijeni. Ovu dimenziju nismo moglei ignorisati, nego smo je inkorporiralei u naš svakodnevni rad prethodne 3 godine. Kroz vršnjačko savjetovanje LGBT*IQA+ osoba svjedočimo ogromnoj prisutnosti ratne i post-ratne traume kod opšte populacije preživjelih – što se direktno reflektuje kroz visok nivo nasilja u BiH, rodno-zasnovano nasilje, internalizovanu LGBT+ fobiju, nasilje u LGBT+ vezama, nasilje u porodici, kao i život u ormaru. Iskustvo rata je odredilo jake parametre nasilja prema sebi i drugima, te su lične granice danas mutne, što rezultira relativizacijom nasilja. Nadalje, nepostojanje adekvatnih i kvalitetnih državnih i nedržavnih mehanizama da se adresira i sankcioniše nasilje unutar i prema LGBT*IQA osobama/zajednici doprinosi marginalizaciji i stigmatizaciji LGBT*IQA osoba kao i niskom kvalitetu života. Uz siromaštvo, prekaran rad i skoro nepostojanje osnovnih (ekonomskih, socijalnih) uslova za život za sve građane i građanke BiH, uključujući i LGBT*IQA osobe, ekonomsko, psihološko i socijalno nasilje se samo dalje perpetuira u BiH.